Šta bi za FBiH značio eventualni prekid uvoza goriva: "Mogli bismo izdržati do 25 dana"

Govoreći o mjerama koje Ministarstvo trgovine FBiH priprema, Hasičević je kazao da određeni mehanizmi već postoje i da su pojedine kontrole već na snazi.

“Mi već pripremamo te mjere. Imamo mjere koje su već na snazi, kao što je ograničenje marže u fiksnom iznosu na naftu i naftne derivate u veleprodaji i maloprodaji. Imamo tamo dobro izgrađen taj informaciono-digitalni sistem obavještavanja, informiranja građana i to vrlo dobro funkcioniše. Mi smo, eto, na sreću, 2025. to završili. I onda smo po uzoru na to vidjeli, u stvari, da kada imate kontrolu, kada imate pravovremenu informaciju na cjelokupnom lancu, da je obavezno obuhvatiti cjelokupan taj lanac”, rekao je Hasičević.

Pojasnio je da postoje tri modela djelovanja kada je riječ o kontroli cijena.

“Odmah da razjasnimo ovdje, ovo kad ste rekli, to su neka tri stuba, nisu samo mjere, mjere su unutarnje. U veleprodaji mi zakonom o kontroli cijena imamo mogućnost da ograničimo krajnju cijenu, kao što su to zaključane cijene trenutno u maloprodaji ovih 63 artikla. Imamo mogućnost da ograničimo marže na fiksni iznos, kao što trenutno imamo kod naftnih derivata, pa je, recimo, 25 feninga po litru. I treća mogućnost je da kažete procentualno”, naveo je.

Prema njegovim riječima, kod novih mjera mora se voditi računa i o inflatornim pritiscima i o sigurnosti snabdijevanja.

“Tako da ćemo u veleprodaji, pošto je vrlo složen lanac, morati imati na umu dva prioriteta. Jedan jeste presijecanje ovog inflatornog pritiska, ali drugo je ne ugroziti snabdijevanje, s obzirom na ove promjene, ovu volatilnost, evo kako često danas čujemo, mada ja pokušavam izbjeći taj stručni naziv, ali kažem – ne možete. Turbulentan period na tržištu. Turbulentan, nepredvidiv, volatilan ili kako god, ali kažem tu stvarno nije moguće bilo šta prognozirati. Jer pored Hormuškog zaliva vidimo da su sad već počeli i drugi igrači da koriste druge adute. Više to nije samo Hormuški zaliv, više to nije samo nafta. I onda smo mi poduzeli sad jednu stvar. Evo imamo sad neku blagu stabilizaciju cijene dizela, koja je sve uzalarmirala”, kazao je federalni ministar.

Ograničavanje marži na osnovne proizvode

Hasičević je rekao da se u veleprodaji planira ograničavanje marži na određene grupe osnovnih proizvoda, prije svega uvoznih i berzanskih roba, kao i osnovnih prehrambenih i higijenskih artikala.

“Mi smo danas razgovarali sa Udruženjem poslodavaca, s obzirom na to da moramo zajednički voditi neki socijalni dijalog upravo kako ne bismo napravili neke poremećaje u svemu tome. U veleprodaji će biti određene grupe osnovnih prehrambenih proizvoda, kojima će biti ograničena marža. Tako da se to uglavnom odnosi na uvozne i berzanske proizvode, gdje jednostavno, ako ograničite krajnju cijenu, dođete u moment kad ne znate šta i kako. Onda smo rekli da će to biti ograničena marža. Radi se o osnovnim životnim prehrambenim namirnicama, higijenskim i kozmetičkim potrepštinama, uslovno rečeno”, istakao je Hasičević.

Dodao je da bi mjere mogle obuhvatiti i pojedine vrste povrća koje su najzastupljenije u potrošačkoj korpi.

“Uz voće i povrće, isto danas smo razgovarali, najvjerovatnije ćemo ići samo, ne na ovo sezonsko, svi znamo sad paprike ili nešto slično, nego na osnovno povrće tipa krompira, luka, mrkve, kupusa i slične stvari koje su najfrekventnije u toj korpi”, rekao je.

Govoreći o sezonskim proizvodima, Hasičević je kazao da se ne može problem jagoda ili paprika u aprilu stavljati u isti rang sa širim inflatornim pritiscima.

“Ovo sezonsko što traje kratko, već imamo paprike iz domaće proizvodnje, imamo i jagode iz domaće proizvodnje. To su daleko skuplje od jagoda iz Turske ili Grčke. To je sad konkurencija. I to je sezonsko voće, ali voće koje nije luksuz. Doći će jagoda, samo da sačekamo, doći će ona na marku i po, kao što dođe. Da, imamo mi to. Ovo je sada druga vrsta uzgoja. To je kad jagode očekujete već početkom aprila. Ali hajde da se vratimo dalje. Kažem, volio bih da nam je problem jagoda, paprike i paradajza u aprilu, ali nije to problem. Veći su problemi ovi inflatorni lanci koji, evo sad vidimo i najave, danas smo razgovarali, najave od distributera i upravo smo zato htjeli da djelujemo. Mi nećemo dopustiti nikakvo divljanje cijena. Mi ćemo zaštititi stanovništvo. Pratimo ova inflatorna kretanja”, konstatovao je Hasičević.

Nova mjera za hljeb i pekarske proizvode

Jedna od ključnih najavljenih novina odnosi se na pekarske proizvode, čije bi se cijene, prema planu Ministarstva trgovine FBiH, određivale po kilogramu.

“Druga mjera je ova u maloprodaji. Znači, onako kako bude u veleprodaji, bit će praćeno i u maloprodaji. Različiti su stepeni marže, s obzirom da u maloprodaji imate veće troškove. Tamo se dešava razdor ili lom. To je jedna. I treća su ovi pekarski proizvodi. To je najinteresantnije i najznačajnija novina. Određivanje cijena pekarskih proizvoda po kilogramu. Ovim se staje u kraj dosadašnjoj praksi gdje su proizvođači, a to mi smo svjedoci već godinama, dizali cijene smanjivanjem gramaže pekarskih proizvoda, odnosno hljeba. Zadržavali su istu cijenu, a davali manje hljeba za tu cijenu. Tu je došao kraj”, kazao je Hasičević.

Objasnio je i na koji način bi taj model trebao funkcionisati.

“Mi smo uzeli pravilnik o pekarskim proizvodima, koji primjenjuje ta industrija. Tamo postoje jasni šifarnici. Mi smo rekli koje su to šifre, koji tipovi brašna i odredili instrukciju na koji način, po kilogramu. Mi smo rekli da je po kilogramu cijena hljeba koja će biti određena. Mi sad razmišljamo između 3,20 i 3,50, evo još vodimo pregovore, razgovarat ćemo, i onda je nebitno kolika je gramaža, idemo po reciprocitetu. Ako je tri i po marke kilogram, a vi imate pola kilograma, onda je to 1,75 i završena priča. Isto tako napravili smo izuzeća razgovarajući sa proizvođačima. Postoje ove neke premium vrste peciva, na njih stvarno ne možemo uticati, tipa bavarskog hljeba i slično. U svim ovim mjerama imamo dvije strane. Jedno je da zadržimo sigurnost snabdijevanja, a drugo je da zaštitimo građane od divljanja cijena”, izjavio je Hasičević.

Subvencije, inflacija i pomoć najugroženijima

Hasičević je naveo da su subvencije dodatni alat koji se razmatra, posebno za osnovne životne namirnice i socijalno ugrožene kategorije.

“Ima još nešto što je pratilo, a to su subvencije. S obzirom da vidimo na državnom nivou, to je teško, ovo što smo planirali. Bila je priča za akcize, koja je trebala na 60 ili 90 dana, pa ukidanje 5,90 životnih namirnica, ali nemamo ništa. I teško da ćemo imati prije izbora. Žao mi je ljudi, a bijesan sam na politiku. Mislim, to je nešto što je neprihvatljivo. To su neke mjere koje trebaju biti privremenog karaktera koje bi stvarno donijele benefit. I ono što ste rekli na početku, jedno je socijalna mjera i time se bavi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i tu su možda neki vaučeri i pomoći”, rekao je.

Istakao je da inflacija nije samo statističko pitanje, nego problem koji direktno pogađa građane.

“Inflacija je nešto što nagriza ekonomiju, nagriza cjelokupan društveni sistem kao takva i zato mora biti pod kontrolom. Mi smo u februaru, zadnji statistički podatak, imali najmanju statistički gledano inflaciju 3,10 u Federaciji, govorim. Ali, međutim, to ništa ne znači. Mi u procentima, kada govorimo statistički, ne jedemo to, to ništa ne znači. Neko danas ne može da priušti sebi ručak”, rekao je Hasičević.

Govoreći o konkretnim potezima Vlade FBiH, podsjetio je na podršku poljoprivredi i skladištenju goriva.

“Ali mi idemo dalje. Evo sada razmatramo još subvencije. Dali smo 2,5 miliona litara dizela za sjetvu. Vlada Federacije je uradila tu subvenciju. Subvencionirala je skladištenje dizela za komercijalne potrebe, zato što ljudi nemaju male pumpe ili mali distributeri bi možda kupili veće količine, ali nemaju gdje da ih skladište. Vjerovatno dolazimo u fazu da su subvencije za osnovne životne namirnice. Pa evo, taj hljeb će biti vrlo brzo neophodan socijalnim kategorijama”, ustvrdio je Hasičević.

Dodao je i da rast prihoda od poreza i prometa treba vratiti u proizvodnju i lance distribucije.

“Ono što nalaže i ekonomska praksa i ekonomska teorija u svijetu, i moderna teorija – kada imate inflatorne pritiske, odnosno porast inflacije, rastu vam prihodi. Evo u Federaciji ukupno promet je veći za 6,3 milijarde u martu, što je rezultat povećanja cijena. Ima tu nešto malo i proizvodnje, čekamo BDP da vidimo. Zato kažem, ti uvećani prihodi, govorimo sada o 6,3 milijarde više prihoda, pa onda na to kada uračunate PDV dobijete iznos. Taj iznos treba vratiti u proizvodnju, govorimo o primarnoj proizvodnji. Posebno u lance distribucije i tu Vlada namjerava da interveniše – u lance distribucije, u javni prevoz, u komunalna preduzeća”, naveo je.

“Da nije bilo ograničenja marže, gorivo bi već bilo preko četiri marke”

Govoreći o rastu cijena goriva, ministar je rekao da su promjene svakodnevne, ali da mjere ograničenja marže daju efekat.

“To je jedan mit koji treba razbiti. Mi imamo svakodnevne promjene. Danas je dizel fening jeftiniji nego jučer, pa onda skuplji nego prekjučer. To su te volatilnosti, promjene na berzi. Govorimo o prosjeku – oko 3,68 ili 3,69. Imamo 715 benzinskih pumpi. Ovo što se dešava je upravo efektivnost i efikasnost mjera koje imamo. To je da vi zalihe koje ste nabavili po jednoj cijeni, a vidimo da cijena kontinuirano raste, prodajete po toj cijeni. Da nije bilo ovog ograničenja marže i da nemamo direktno u svakom rezervoaru sondu i praćenje količine, cijene i prometa, odavno bi gorivo bilo preko četiri marke, a ne tri i po. Vjerujte mi, pravili smo te kalkulacije”, rekao je Hasičević.

Dodao je da su druge zemlje regiona intervenisale direktnijim i skupljim mjerama.

“Mi smo dugo vremena, zajedno sa Makedonijom, imali najjeftinije gorivo. Međutim, sada više nismo. Razlog je što su druge države uvele interventne mjere. Takve mjere koštaju i moraju biti ograničenog karaktera. Mi smo bili zagovornici ukidanja akciza i carina. Recimo, na američku naftu imamo carinu od 10% i ona nije konkurentna u odnosu na evropsku”, naveo je.

Rezerve goriva i robne rezerve

Dalje je ocijenio da Federacija BiH trenutno nema dovoljne kapacitete da bude potpuno sigurna u slučaju ozbiljnijeg poremećaja snabdijevanja.

“Hipotetički, ako bi danas prestao uvoz, komercijalno bismo mogli izdržati 20 do 25 dana. Imamo sekundarne rezerve na pumpama i kod distributera. Imamo i primarne rezerve u vlasništvu Federacije, u robnim rezervama. Ali to nije dovoljno. Zato smo pokrenuli jačanje kapaciteta skladištenja”, naglasio je Hasičević.

Govoreći o ranijem stanju skladišta, kazao je da kapaciteti nisu bili spremni za ozbiljnu upotrebu.

“Jednostavno nisu bila u stanju za skladištenje. Plaćali smo skladištenje u tuđim kapacitetima. Sada radimo nova skladišta – u Blažuju, Živinicama, planiraju se i druga. Napravili smo i strateški odbor koji će raditi na novom zakonu o robnim rezervama, jer postojeći ne zadovoljava potrebe”, dodao je Hasičević.

Na pitanje kako je moguće da je hrana u BiH skuplja nego u državama sa višestruko većim platama, naš sagovornik je rekao da problem leži u distributivnom lancu, veličini tržišta i koncentraciji.

“Problem je u distributivnom lancu. Kod nas roba prođe tri-četiri ruke i svi dodaju maržu. Drugi problem je veličina tržišta – mi smo malo tržište. Treći problem je koncentracija tržišta. Očekujem da će dolazak velikih lanaca smanjiti te troškove”, rekao je.

Na pitanje ima li kriznog profiterstva, Hasičević je rekao da je ono moguće i kada je riječ o svakodnevnim životnim namirnicama.

“Na nafti možda oko 8%. Kod hrane je moguće i zato nam treba zakon o kontroli cijena i zaštiti potrošača”, rekao je.

O sastanku s američkom administracijom i Južnoj interkonekciji

Govoreći o sastanku s američkim zvaničnicima u vezi s projektom Južne interkonekcije, Hasičević je rekao da se razgovaralo o podršci procesima i velikim investicijama.

“Razgovarali smo o podršci Amerike i projektima poput južne interkonekcije. Živimo u vremenu geostrateških promjena. Nema više neutralnosti”, kazao je Hasičević.

Na kraju je poručio da uprkos brojnim problemima ostaje optimista kada je riječ o realizaciji projekta Južne interkonekcije.

“Jesam, jesam, stvarno. Šta mi donosi pesimizam? Gdje sam ako sam pesimističan? Treba biti informisan i biti realan što se tiče samog ovog zakona”, poručio je Hasičević.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad